Protiv Negativnog

четвртак, 20. август 2009.

O humanističkim naukama

Vjerovatno je većina od vas svjesna da je jezik vjerovatno ljudska tvorevina koja najbrže evoluira. Dovoljno puta ponovite neku pogrešnu formulaciju i jezik će se prilagoditi. Dovoljno puta insistirajte na pogrešnom značenju neke riječi, uključite u to i medije i okolinu, i ona će promjeniti svoje značenje. Svjež primjer iz našeg okruženja je riječ nacionalizam, inače lijepa romantičarska ideja o ljubavi ka svojoj naciji (bez ugrožavanja drugih) čije značenje se pretvorilo u šovinizam. S druge strane šovinizam (mržnja po nacionalnoj osnovi) je promjenio značenje u mržnji prema ženskom polu (a za to postoji riječ mizoginija). Ta značenja su pogotovo smiješna ako imamo u vidu korjene tih istih riječi. Recimo Šovin je bio vojnik u Napoleonovoj vojsci i poznat je (mada je moguće da nije ni postojao) po svojoj strasnoj mržnji prema svemu što nije Francusko i ludoj odanosti u borbi protiv svih koji nisu Francuzi. Kakve to veze ima sa netrepeljivošću prema ženama, ne znam. Humanizam je takođe jedna riječ čije je znanje izmjenjeno, što između ostalog dovodi do priličnih nesporazuma kada se objašnjava period poznat kao Humanizam i renesansa. Humanisti nisu bili nikakvi ljubitelji čovjeka, borci za humanitarna prava ili tako nešto. Humanisti su bili poznavaoci antičkih jezika (grčkog i latinskog), antičke umjetnosti i filozofije. Zbog toga se danas ono što smatrate pod pojmom društvene nauke, zapravo postavlja pod pojam humanističkih nauka ili negdje društveno-humanističkih nauka. Sociologija, psihologija, lingvistika, filozofija, istorija i mnoge druge bliske djelatnosti spadaju pod taj pojam. I danas postoji jedan poprilično jak problem za njih, koji se stvara na ovim prostorima. U jeziku je to upravo insistiranje na pogrešnim terminima, bez prethodnog obraćanja pažnje na značenje koje onda jezik vode u evolutivno iskrivljavanje. Za ovo najveću krivicu nosi jezička nekultura na televiziji, ali i zapanjujuća nepismenost učenijih ljudi koji bi trebalo da znaju bolje. Ako pevaljka kaže da je “zlato najzlatnije”, to nema nikakvu snagu, i ne može ući u jezik. Ali ako dosta veliki akademski i politički krug miješa nacionaliste sa šovinistima a šoviniste sa mizoginistima, pravi se problem. I daleko od toga da je jedini. Druga stvar je stav da su o ovim disciplinama svi prozvani da nešto govore, bez ikakvog prethodnog znanja. Nije bitno da li se nalazite na kafani, ulici, forumu, televiziji ili u parlamentu. Takođe, vaš sagovornik može biti bilo ko. Zapanjujuće je da se niko od ovih ljudi ne bi usudio da protivreči i da mudruje jednom hemičaru, biologu, matematičaru. To se smatra ozbiljnim naukama. Ali kada se radi o političkim teorijama, psihologiji, jeziku i ne daj Bože, filozofiji, onda su svi pametni. I to pametni do te mjere da cijelu discipline jednostavno bace u stranu i proglase je nebitnom. Morate znati da se istorijom ne može baviti svako, da uprkos tome što svi “filozofiramo” ako želite da pričate o ozbiljnoj metafizici, morate prvo pročitati dosta knjiga i umjeti baratati terminima. Nemojte olako postavljati ljudima dijagnoze ako ne znate ništa o psihologiji/psihopatologiji. Koliko je država “neuredna”, možemo vidjeti i po ovim disciplinama. Ako se ukazom a ne pravom teorijom postavljaju neke norme, ako se stručnjaci ne bave strukom, već političari, onda nešto nije u redu. Nažalost, kod nas se svako bavi svačim, naročito na ovim poljima. Ipak, ma šta vi mislili, jezik ne stvara par stručnjaka uz pomoć države, crkva se ne registruje u policiji, a to što napišete knjigu o nekom period, ne činije istorijski tačnom. Ako se diplomirani filozof ili psiholog ne bave elektrotehnikom ili mašinstvom, ne dozvolite da se mašinci i slični bave jezikom, istorijom i pravima. I čak kada se stručnjaci bave strukom, moramo paziti da ne budu ostrašćeni. Nažalost, ništa iz ovog teksta nije realnost na ovim prostorima, pa ni u glavama ljudi.

9 коментара:

Cveja је рекао...

Stefane ja se delom slažem sa problemom koji iznosiš,a li si sa zaključcima potpuno preterao. Humanističke nauke nas se naprosto tiču, i svako ima pravo o njima nešto da kaže upravo iz tog razloga, to nije nešto što se samo čita u knjigama,možda ne lingvistika, ali socijologija, psihologija i filozofija sasvim sigurno.Ne može nam neko nestručan pričati o kvalijama i aristotelovoj metafizici, ali o nekim stvarima kao što su manipulacija,egzistencija ili stratifikacija ljudi grade svoje mišljenje i pričaju o njemu i ne bi valjalo da je drugačije. Da si rekao da je neophodno bolje osnovno obrazovanje u ovim oblastima ja bih se složio,ali ne slažem se da postoje oni koji nemaju pravo o ovome ništa da kažu. Naravno da stručnjeci imaju veće mogućnosti da govore o tome, ali to je nešto sasvim drugo.

Nacionalizam ima 2 značenje:(1) politički ideal da su nacija i država nerazdvojno vezani-sto je vrlo zanimljivo za druge narode koji žive u toj državi i (2)veličanje svog naroda i unižavanje drugih-čiji je ekstremni agresivni oblik šovinizam. Kao što vidiš tu nema ništa od one lepe ljubavi, za razliku od nacionalnog osećanja (Nationalgefüll), nacionalne svesti (Nationalbewusstsein) i Patriotizma (Patriotizmus) - termina koje su koristili romantičari.Nacizam je inače samo skraćenica za Hitlerovu Nacional Socijalističku partiju(Nazi), a pokušaj da se ograđivanjem od nacizma nacionalizam predstavi kao lepo osećanje je koliko znam jedno lepo pakovanje ex-yu političara i to jeste jedna promena jezika, ali problem nije nestručnost nego moć i interesi.

A koliko znam i reč humanizam nije nezavisna od ljubavi prema čoveku, već je upravo tako nastala, jer su neki ljudi voleli da se posvete drugim stranim kulturama iz ljubavi prema svemu onome što čovek stvara (Petrarka i Erazmo)

Stefan је рекао...

Nisam rekao da svi koji nisu strucnjaci nemaju pravo da pricaju o svim tim naukama, vec samo neki medju njima. I takodje, mislim da ne neko moze da kaze sta misli da je Bog recimo, ali se takve stvari svode na to da te taj isti ubjedjuje kako je on ateista iako vjeruje u postojanje neke vise sile koja nije vezana ni za jednu poznatu religiju. Potrebno je vece obrazovanje ako se zeli o tome pricati i tu cu uvijek biti rigorozan. Kao sto o matematici ne mozete govoriti ako ne znate da mnozite, morate imati neka osnovna znanja pojmova, ideja i istorije misli iz svih ovih disciplina.

Nacionalizam nije unizavanje drugih, ako ti volis svoj narod ne unizavas drugi. Isto kao sto kada volis jednu osobu ne unizavas time drugu. Prvi nacionalisti su bili romanticari, ali eto kroz tvoj komentar se vidi vec iskrivljavanje znacenja. Moc i interesi tu nemaju veze. Ako ja krenem da bijem ljude na ulici govoreci da je to pravda, ali da cemo definisati pravdu kao mlacenje ljudi na ulici? To sto su neke budale sebe nazivale nacionalistima, ne znaci da je to nesto lose. Idejno i etimoloski, nacionalizam je u svakom smislu dobar.

Bolje da ne kazem sta mislim o Petrarki, ali ovo jednostavno nema nikakvog problema sa definicijom. Poenta je bila da se humanizam shvata kao humanitarizam, iako ne bi trebao. Uostalom, sta ce nam ovaj potonji termin onda?

Cveja је рекао...

Ne bih ulazio u terminološke rasprave,jer ih ne volim,možda nisam u pravu,ali koliko znam, patriotizam i nacionalno osećanje znače intimni osećaj, dok nacionalizam znači javni, ideološaki, pozitivan vrednosni stav o naciji kao temelju vrednosti, što je drugačije, i ovo drugo može izazvati probleme.Jer jedno je voleti nekoga, a drugo ideologizovati ga kao osnovu vrednosti.
Možda udaranje neće pomoći,ali znaš šta znače ubeđivačke definicije, to oće.
Bitnije što bih hteo da te pitam je vezano za to koji je kriterijum kada neko ne treba da priča.Odgovorio si mi da nisi rekao da ne treba svi koji nisu stručnjaci da ćute, ali ja sam rekao da svi treba da pričaju.Dobro ako ne zna tablicu množenja ne može da priča o matematici - stvarno, ako ne zna ništa o kvalijama ne može da priča o tome - stvarno, ali već tvoj primer,ako ne zna teološke termine ne može da priča o veri - ne slažem se.On samo pokušava da objasni u šta veruje, to što ne koristite isti terminološki sistem nije razlog da ga ne slušaš.Mislim da nečije ne poznavanje termina ne sme da bude kriterijum da ga se ne sluša, pa makar zbog toga svi naši termini promenili značenje.Daću ti jedan primer, ti voliš naučnu fantastiku: doleti jedan vanzemaljac iz nama nedostižne galaksije na zemlju, i mi želimo da ga pitamo na koji način je to uspeo, ali umesto da probamo da komuniciramo sa njim, mi ga ubeđujemo da treba da nauči engleski i pročita 777000 stranica iz kvantne fizike kako bi ovladao našom terminologijom.
Hiperbolično je, ali nadam se da znaš na šta ciljam.

Stefan је рекао...

Sad vidim gdje je zapravo problem. Izgleda da sam ja prestrogo nastupio pa nisam bio jasan do kraja.
Ne kazem da ljudi ne treba da razmisljaju i pricaju o ovim naukama, vec kazem dvije stvari -

Prvo - da u njima postoje pravila, terminologija i stvari koje nisu podlozne raspravi. Ako taj neko meni objasni u sta vjeruje, i onda kaze da je ateista, mora da prihvati objasnjenje zasto on zapravo nije ateista, i da to nije nista lose. Ali ljudi obicno misle da ovdje nema ama bas nikakvih pravila, nego moze da mlati svako kako mu se svidja.

Drugo - kada se radi na visem nivou, kada to pogadja mnogo ljudi, onda treba dobro probrati strucnjake i bitno je da budu strucnjaci. Ali kod nas svako moze da kroz medije utice, da izdaje knjige i da se lazno predstavlja a to onda iskrivljuje sliku. Vincansko pismo od onih Pesica je jedan takav pokazatelj.

Cveja је рекао...

Ok,sad se već više slažem, a možda sam i ja malo previše zakerao.
A to je opšti problem razgovora što bi svako rađe mlatio o čemu stigne nego razmislio o nečemu..

Анониман је рекао...

Kao sto o matematici ne mozete govoriti ako ne znate da mnozite, morate imati neka osnovna znanja pojmova, ideja i istorije misli iz svih ovih disciplina.

Tacnije, o matematici moze govoriti svako, pa cak i oni koji ne znaju da mnoze, ali svako ozbiljnije bavljenje matematikom zahteva poznavanje njenih osnova. Za laicke, neobavezne razgovore, dovoljno je i ona anegdota "kupim za cetiri, prodam za sest, i dva posto meni dosta". ;)

Анониман је рекао...

Pardon, dovoljna je i ona....

Stefan је рекао...

Pa dobro, na to sam otprilike i mislio

Christine је рекао...

Ako ne za dr. Ekpena, što ću učiniti da obnovim radost u braku, neka dobar Bog nastavi blagosloviti dr. Ako prolazite kroz razbijanje, dr Ekpen je savršeno rješenje za vas. Kontaktirajte ga danas na (ekpentemple@gmail.com) ili whatsapp +2347050270218.